Informacije za nautičare
Dolazak stranih jahti i brodica namijenjenih za sport i razonodu u Republiku Hrvatsku i njihov boravak u Republici Hrvatskoj
1. Putne isprave
1.1. Dolazak s mora/kopna
Zapovjednik plovila koje uplovljava u Republiku Hrvatsku morskim putom dužan je platiti propisane naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja, platiti turističku pristojbu te prijaviti boravak stranih državljana na plovilu (ukoliko stvarno borave na plovilu) u skladu s posebnim propisima. Važno je razlikovati dolazak iz zemalja Schengenskog sustava i ostalih zemalja.
Osobe koje se nalaze na plovilu za sport i razonodu koje dolazi iz ili polazi prema luci u državi članici Schengenskog područja ne podliježu graničnoj kontroli i mogu ući u luku koja nije granični prijelaz.
Plovilo koje dolazi iz treće zemlje dužno je uploviti isključivao u luku u kojem je otvoren međunarodni granični prijelaz za promet putnika u pomorskom prometu. U iznimnom slučaju, plovilo za šport i razonodu može ući u luku koja nije granični prijelaz. Ova iznimka je ograničena na iznimke okolnosti uključujući višu silu, na primjer, ekstremni vremenski uvjeti, hitne medicinske probleme, kvar stroja ili druge tehničke probleme, uključenost u SAR operacije.
Ukoliko se radi o ponovnoj prijavu istu je također moguće ishodovati i platiti putem linka enautika.pomorstvo.hr. Trošak naknade ovisi o dužini plovila i snazi motora, a plaća se za kalendarsku godinu bez obzira na razdoblje plovidbe u teritorijalnome moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.
1.2. Naknada za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja
Naknada se plaća za kalendarsku godinu, bez obzira na razdoblje plovidbe u Republici Hrvatskoj.
Kao dokaz plaćanja naknade izdaje se Potvrda o uplati naknada po prijavi jahte ili brodice.
Visina naknade ovisi o duljini plovnog objekta i ukupnoj snazi porivnih uređaja.
Visina naknade za ostale plovne objekte čija je duljina veća od 12 metara:
Visina naknade za ostale plovne objekte čija je duljina 12 metara ili manje:
* Ukupna snaga porivnih uređaja (Puk) jest ukupna snaga porivnih uređaja izražena u kilovatima (kW). ** Duljina (L) označuje duljinu plovnog objekta izraženu u metrima.
Nakon izračuna visine naknade prema formuli za HRK potrebno je napraviti konverziju iste u EUR (1 EUR = 7,53450 HRK).
1.3. Naknada za turističku pristojbu
Vlasnik ili korisnik plovila za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu turističku pristojbu plaća u paušalnom iznosu ili po noćenju. Plovilom u tom smislu smatra se svako plovilo duže od 7 m s ugrađenim ležajevima, koje služi za odmor, rekreaciju ili krstarenje, a koje nije plovni objekt nautičkog turizma. Paušalni iznos turističke pristojbe nautičari plaćaju prije isplovljavanja plovila preko portala za naplatu turističke pristojbe https://nautika.evisitor.hr , i to kada na plovilu borave i noće u lukama nautičkog turizma ili na vezu u nautičkom dijelu luke koja je otvorena za javni promet. Nakon plaćanja turističke pristojbe na email adresu biti će dostavljena potvrda o plaćanju kojom je plaćenaturistička pristojbu u paušalnom iznosu ili po noćenju. Račun/potvrda za plaćenu turističku pristojbu uvijek mora biti dostupna na plovilu te ga je zapovjednik plovila dužan predočiti na zahtjev ovlaštene osobe. Visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare ovisi o duljini plovila i razdoblju za koje nautičari kupuju turističku pristojbu. Visinu turističke pristojbe može se provjeriti na: https://nautika.evisitor.hr/cjenik/
1.4. Punomoć korisnika plovila
Na plovilu u vlasništvu fizičke osobe ili fizičkih osoba, koje plovi u Republici Hrvatskoj mogu se za vrijeme plovidbe nalaziti vlasnik plovila, članovi njegove uže obitelji i osobe koje vlasnik plovila za to pisano ovlasti. Potpis vlasnika na pisanom ovlaštenju mora ovjeriti domaće ili strano nadležno tijelo.
Na plovilu u vlasništvu pravne osobe, koje plovi u Republici Hrvatskoj mogu se za vrijeme plovidbe nalaziti osobe ovlaštene za korištenje plovilom na temelju pisane punomoći. Na tekstu punomoći mora biti jasno ispisano ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi koja je potpisala i pečatom ovjerila punomoć, razdoblje upotrebe plovila na koje se punomoć odnosi, ime i prezime osobe koja je odgovorna za upravljanje plovilom ako plovilo nema stalno zaposlenu posadu te imena svih osoba koje će u razdoblju valjanosti punomoći boraviti na plovilu.
2. Dokumenti na plovilu
Na plovilu koje plovi u Republici Hrvatskoj moraju se u svrhu provjere nalaziti sljedeći dokumenti u izvorniku:
- dokaz da su plaćene sve naknade
- dokaz da je plovilo sposobno za plovidbu
- dokaz da je osoba koja zapovijeda plovilom sposobna upravljati plovilom u skladu s nacionalnim propisima države čiju zastavu vije, odnosno u skladu s propisima Republike Hrvatske
- dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu počinjenu trećim osobama
- dokaz o vlasništvu ili punomoć za upotrebu plovila.
3. Dozvole za upravljanje brodicama i jahtama
Za upravljanje brodicama i zapovijedanje jahtama osoba mora biti osposobljena u skladu propisima države čiju zastavu brodica ili jahta vije, a ako u matičnoj državi nije propisana nikakva osposobljenost za upravljanje brodicom, tada se primjenjuju hrvatski propisi. Osoba koja upravlja brodicom ili zapovijeda jahtom hrvatske državne pripadnosti, ovisno o kategoriji brodice i/ili jahte, mora posjedovati Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice, odnosno Svjedodžbu o osposobljenosti za zapovjednika jahte ili ispravu/dozvolu za upravljanje brodicama i jahtama koju su izdala nadležna tijela stranih država i koju je priznalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Popis priznatih stranih isprava/dozvola objavljen je na internetskim stranicama MMPI-ja:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/27.04.2018-TABLICA%20(2)MoU.pdf
4. Isplovljenje plovila iz Republike Hrvatske
Prije isplovljavanja iz Republike Hrvatske zapovjednik plovila dužan je:
• ukoliko je u obvezi podvrgnuti se graničnoj kontroli
• ovjeriti popis posade i putnika koji se nalaze na plovilu u lučkoj kapetaniji ili ispostavi lučke kapetanije.
Nakon što izvrši navedene obveze, zapovjednik plovila dužan je najkraćim putem napustiti unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske.
A. Senoner, Unsplash
5. Ulazak i boravak državljana država članica Europskog gospodarskog prostora (EGP)
Državljani država članica EGP-a mogu ući u Republiku Hrvatsku ako:
- imaju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu
- nemaju zabranu ulaska i boravka
- ne predstavljaju prijetnju za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
Državljani država članica EGP-a mogu ući u Republiku Hrvatsku bez vize ili odobrenja boravka te mogu boraviti u Republici Hrvatskoj do tri mjeseca od dana ulaska ako posjeduju valjanju putnu ispravu ili osobnu iskaznicu.
Od obveze prijave kratkotrajnog (turističkog) boravka oslobođeni su:
- državljani država članica Europskoga gospodarskog prostora (EGP-a) ili Švicarske Konfederacije
- državljanin države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je, najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka (dok član njegove obitelji koji nije državljanin država članica EGP-a dužan podnijeti zahtjev za boravišnu iskaznicu).
6. Prijava smještaja državljana trećih zemalja na kratkotrajnom boravku u Hrvatskoj
Prijava državljanina treće zemlje koji će biti smješten na plovilu, podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji:
- nadležnoj za kontrolu prelaska državne granice u luci u kojoj se obavlja granična kontrola ako državljanin treće zemlje ulazi plovilom na kojem će biti smješten
- prema mjestu ukrcaja državljanina treće zemlje.
Pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge veza u luci nautičkog turizma, ako je državljanin treće zemlje prvi put došao na plovilo na kojem će biti smješten, dužne su policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji u roku od jednog dana prijaviti njegov boravak, kao i svaka sljedeća pravna i fizička osoba koja pruža uslugu veza u luci nautičkog turizma istoj osobi.
Ako se smještaj državljanina treće zemlje ne može obaviti na opisani način, tada je državljanin treće zemlje na kratkotrajnom (turističkom) boravku dužan sam prijaviti svoj smještaj u roku od dva dana od ulaska u Hrvatsku odnosno od promjene smještaja.
U tom slučaju kratkotrajni (turistički) boravak prijavljuje se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu smještaja državljanina treće zemlje, a može se izvršiti i u turističkoj zajednici.
Obrazac prijave adrese smještaja dostupan je na linku: obrazac 16a
Pomorci koji su ukrcani na brodu strane državne pripadnosti i upisani kao članovi posade na brodu nisu dužni prijaviti kratkotrajni boravak.
Za više informacija, molimo, obratite se nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji.
7. Carinski i porezni status stranih brodica i jahti
Svako plovilo koje uplovljava u carinsko područje EU-a može biti predmetom carinske kontrole.
Za provedbu mjera carinskog nadzora i carinskih postupaka važno je utvrditi carinski status plovila. Stoga se vlasnicima i korisnicima plovila koja imaju status robe Unije preporuča na plovilu imati isprave kojima se status robe Unije može dokazati.
Naime, vlasništvo, upisnik u registar plovila u EU državi i zastava koju plovilo vije nisu dokazi da plovilo ima carinski status robe Unije.
Carinski status robe Unije za plovilo može se dokazati nekom od sljedećih isprava:
- isprava T2L ili
- original račun ili
- potvrda poreznog tijela ili druga raspoloživa isprava o plaćenom PDV-u.
Plovila koja nemaju carinski status robe Unije mogu se staviti u postupak privremenog uvoza i u tome postupku ostati u skladu s odredbama carinskog zakonodavstva Unije. Privremeni uvoz odobrit će se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- plovila su registrirana izvan carinskog područja Unije na ime osoba s poslovnim nastanom izvan tog područja;
- upotrebljava ih osoba s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije.
Više informacija o mjerama carinskog nadzora nad plovilima za razonodu i odobravanju postupka privremenog uvoza može se naći na stranicama Carinske uprave.
8. Sigurnost na moru
U Republici Hrvatskoj organizirana je služba traganja i spašavanja na moru putem Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru MRCC-a Rijeka koja provodi 24-satno dežurstvo.
U slučaju nesreće ili nezgode na moru nazovite 195, besplatni telefonski broj Službe traganja i spašavanja na moru, koji se može pozvati iz fiksne ili mobilne mreže. Pomoć možete zatražiti i putem pomorskog VHF radijskog kanala 16 ili putem jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112, koji će poziv prespojiti MRCC-u Rijeka.
Korisnicima višejezične besplatne mobilne aplikacije za pametne telefone ‘Nautički informacijski servis (nIS)’ Ministarstva mora, prometa i infrastrukture omogućeno je pozivanje besplatnog telefonskog broja 195 u slučajevima nesreće ili nezgode na moru, uz automatsku dostavu lokacije pozivatelja, što znatno smanjuje vrijeme potrage za unesrećenima.
Jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređenog kupališta odnosno 150 m od obale prirodnog kupališta.
Motorne brodice i brodice na mlazni pogon (skuter, jet ski, brodica na zračnom jastuku i sl.) mogu glisirati samo na područjima na kojima je to dozvoljeno, koja ne smiju biti bliže od 300 m od obale.
U području 150 m od obale svi plovni objekti dužni su ploviti s posebnom pažnjom, brzinom ne većom od 5 čvorova, a u području od 150 m do 300 m od obale svi plovni objekti dužni su ploviti s posebnom pažnjom brzinom ne većom od 8 čvorova.
Kako bi zaštitili vlastite i živote ostalih sudionika u pomorskom prometu na moru te sačuvali vlastitu i tuđu imovinu, nautičari moraju:
- pratiti redovita i izvanredna meteorološka izvješća
- pridržavati se propisanih brzina plovidbe u obalnom području
- redovito provjeravati ispravnost plovila i opreme te dostatnost količine goriva i pitke vode
- ne upravljati plovilom pod utjecajem alkohola i drugih opijata
- ne udaljavati se plovilom od obale više nego što je konkretnom plovilu dopušteno
- ne prekrcavati plovilo iznad utvrđenog ograničenja po najvećem broju putnika
- koristiti se službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama
- upotrebljavati službenu mobilnu aplikaciju ‘Nautički informacijski servis (nIS)’ Ministarstva mora prometa i infrastrukture koja sadrži ažurne podatke važne za sigurnu plovidbu dostupne 24 sata na dan u slučaju nesreće na moru odmah nazvati besplatni broj 195 Službe traganja i spašavanja na moru MRCC-a Rijeka.