Krunski dragulj hrvatskog Jadrana je grad Dubrovnik, optočen srednjovjekovnim zidinama koji za vrijeme plovidbe hrvatskim jugom jednostavno ne smijete zaobići. Mnogi nautičari započinju istraživanje hrvatske obale iz Dubrovnika, a bilo da krstarite obližnjim Elafitima ili vas ruta vodi prema jugu te otoku i Nacionalnom parku Mljet ili prema zapadu i poluotoku Pelješcu kojeg bismo mogli nazvati i svetom zemljom hrvatskog vinarstva, imat ćete napretek razloga za uživanje.
Nacionalni park Mljet
Popularne rute
Provesti barem jedan danu Dubrovniku je odličan izbor za posjetitelje ovog područja, s tim da se nautičari koji unajmljuju plovila često dan prije ili poslije plovidbe provedu u Gradu, što postaje idealna dopuna njihove plovidbe. Za posjetitelje morem, marina u Komolcu ili privez u Gružu dobre su opcije za boravak u Gradu, a kao lijepa alternativa koju koriste mnogi koji u Hrvatsku stižu s juga je šarmantni grad Cavtat. Kao prvo logično odredište u blizini Dubrovnika nalaze se Elafiti, arhipelag s odličnim sidrištima i privezištima, poput otoka Šipana kojeg krasi i sjajna gastronomska ponuda.
Grad Korčula, poluotok Pelješac, Nacionalni park Mljet i Park prirode Lastovo nalaze se u neposrednoj blizini
Sikirica (A. Gospić)
Skrivene rute
Cijeli poluotok Pelješac bismo mogli svrstati u jednu veliku skrivenu rutu autentične ljepote pejzaža i neslućenih mogućnosti za uživanje kako na moru, tako i u unutrašnjosti tog otoka, kojeg karakteriziraju proizvođači vina vrhunske kvalitete i svjetskoga glasa.
Usprkos velikom broju poznatih odredišta, dubrovačko područje obiluje samotnim sidrištima nestvarne ljepote
Dubrovnik (I. Pervan)
Grad Dubrovnik i njegova stara gradska jezgra s netaknutim gradskim zidinama, veličanstvenim kulama i i bastionima, biser su svjetske kulturne baštine i zaštitni znak hrvatskog turizma
Ston (Z. Jelača)
Posebno su dojmljive Stonske zidine iz 14. stoljeća koje se protežu duljinom od 5,5 kilometara
Lumbarda (L. Tambača)
U Lumbardi možete uživati u sidrenju ispred pješčane plaže i autohtonoj sorti vina grk, staroj 2000 godina
Korčula (M. Romulić & D. Stojčić)
Jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na Sredozemlju je Korčula, poznata i kao rodni grad svjetskog putnika Marka Pola
Sv.Vlaho (S. Gobbo)
Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, nalazi se na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine
Lastovo (I. Pervan)
Lastovski poklad je tradicionalna karnevalska svečanost koja se već stoljećima održava u spomen na uspješnu obranu od katalonskih gusara
Pelješac (I. Biočina)
Na strmim osunčanim padinama poluotoka Pelješca i njegovom pjeskovitom tlu bogatom mineralima rađa se najcjenjenije hrvatsko vrhunsko crno vino dingač
Nacionalni park Mljet (D. Fabijanić)
Među najzanimljivijim i lako dostupnima arheološkim nalazištima ispod mora je potopljena antička luka Polače na otoku Mljetu s antičkim brodolomom i nalazištem amfora
B. H. Markičević
Ilirsko svetište na Pelješcu, Spila Nakovana, prava je arheološka riznica iz doba neolitika. U špilji je nađeno mnoštvo keramičkog posuđu oko stalagmita smještenog u središnjem dijelu, ali i ulomci bjelokosti s prikazima simbola zodijaka, najstarijeg primjerka astrološke ploče
Ston (D. Rostuhar)
Stonska solana najstarija je u Europi, a i danas je zadržala isti izgled i način proizvodnje. Povjesničari tvrde da se u Stonu, uz pomoć sunca, mora i vjetra, sol bere još od doba Ilira, od prije gotovo 4000 godina
Nacionalni park Mljet (D. Kešnjer)
Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadni dio otoka Mljeta s dva duboka zaljeva – Veliko i Malo jezero – a na otočiću usred Velikog jezera smjestio se benediktinski samostan iz 12. stoljeća
Odisejeva špilja, Mljet (TZO Mljet)
Do Odisejeve špilje u NP Mljet može se doći manjom brodicom ili plivajući, a navodno se u nju sklonio i sam Odisej nakon brodoloma
Ušće Neretve (I. Biočina)
Ušće rijeke Neretve jedinstveni je močvarni krajolik s posebnim ihtiološko-ornitološkim rezervatom
Lastovo (H. Serdar)
Do Parka prirode Lastovsko otočje plovi se više od četiri sata pa ne čudi što je ovo otočje iznimno očuvano i mirno
Stonska kamenica (M. D. Pečanić)